Izrazitim rastućim demografskim trendom starenja zagrebačkog i hrvatskog pučanstva, Grad Zagreb nimalo ne zaostaje za drugim europskim gradovima zemalja Europske unije. To je osobito vidljivo iz gerontoloških pokazatelja dobne i spolne strukture pučanstva kao i udjela pojedinih dobnih skupina u ukupnom stanovništvu Grada Zagreba i Hrvatske prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, a što je vidljivo iz Gerontološkog zdravstveno-statističkog ljetopisa za Hrvatsku 2001./2002. godina (II. dopunjeno izdanje). U Gradu Zagrebu stariji ljudi od 65 i više godina predstavljaju stalno rastući dio hrvatske populacije koji po popisnoj 2001. godini iznosi 14, 88% (N = 115980) u ukupnom pučanstvu Grada Zagreba (N = 779145). Spolna diferencijacija unutar skupine starijih ljudi od 65 i više godina je izrazita, gdje udio žena od 17, 30% (N=71837) čini skoro dvostruko veću skupinu od udjela muškaraca od 12, 12% (N=44143). Posebno treba istaći rastući udio zagrebačkih starijih ljudi u dubokoj starosti tj. od 85 i više godina koji zauzima značajan udio od 6, 69% u ukupnom zagrebačkom staračkom pučanstvu. Udio starijeg pučanstva u Zagrebu po gradskim četvrtima ukazuje na dinamičnu i zanimljivu razliku koja je bitan indikator za planiranje i programiranje kako cjelokupnog zdravstvenog sustava tako i gospodarstvenog, socijalnog, mirovinskog ali i sustava obrazovanja, turizma, prometa i dr. Ta dinamika je izražena u odnosu na iskazane zdravstvene potrebe i funkcionalnu onesposobljenost zagrebačkog staračkog pučanstva zbog promijenjene strukture korištenja po gradskim zagrebačkim četvrtima. Gerontološko – javnozdravstveni pokazatelji indeksa starenja zagrebačkog pučanstva u usporedbi s hrvatskim i europskim ukazuje na izraziti trend zabrinjavajućeg porasta starijeg zagrebačkog pučanstva, što diktira imperativnu primjenu Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijeg zagrebačkog pučanstva.
