| الوصف: |
Jedan je od većih izazova u vojnoj pedagogiji povezivanje civilne i vojne izobrazbe, odnosno zajednička izobrazba civilnog i vojnog osoblja koja se temelji na sveobuhvatnom pristupu. U tom je procesu potrebno biti obziran u pogledu stvaranja racionalnog, dostupnog i održivog sustava koji će moći odgovoriti na postavljene izazove. Postojeći sustav školovanja osigurava časnicima dostatnu razinu znanja, sposobnosti i vještina na temelju kojih izvršavaju svoje zadaće u okviru različitih dužnosti unutar grana OSRH-a, Zapovjedništva za potporu, Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman”, Glavnog stožera OSRH-a i Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Izrada kurikuluma vrlo je složen proces koji mora obuhvatiti znanstvena i stručna razmatranja. Kurikulum vojnih škola objedinjuje proces učenja, stjecanje ključnih i stručnih kompetencija i socijalizaciju polaznika. Funkcija je odgoja i obrazovanja u vojnim školama prenošenje potrebnih društvenih vrijednosti, obrazovanje časnika i dočasnika za najodgovornije dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske te pobuđivanje zanimanja za njihov ukupan napredak. Određivanje ishoda učenja znači da oni moraju biti svima razumljivi kako bi se nakon održanog predavanja svi sudionici mogli složiti u procjeni jesu li oni doista ostvareni. Nijedna klasifikacija nije savršena, svaka ima barem mali nedostatak. Bez obzira na navedeno, klasifikacija ishoda učenja može se kvalitetno primijeniti pri razumljivu i jednoznačnu određivanju ishoda učenja i potaknuti nas na „razmišljanje o pedagoškim problemima” (Bloom, 1970: 22). Svaka nastavna metoda sadržava uvod, teorijsku raspravu i upoznavanje s ishodima učenja, a to se može postići samo predavačkom metodom. Za vojnu izobrazbu najpogodnije je kombinirano učenje (engl. Blended Learning) jer obuhvaća različite metode provedbe nastave, koje povezuje s učenjem na daljinu i korištenjem informatičkom opremom, različitim medijima i Internetom. Ulaskom Hrvatske u NATO savez OSRH je preuzeo obvezu sudjelovanja u međunarodnim vojnim misijama i operacijama. Samim time javila se potreba za interkulturalnom izobrazbom hrvatskih časnika u okviru redovitog vojnog školovanja i preduputne obuke koja se provodi u pripremama za odlazak u misiju. Uvođenjem interkulturalizama u kurikulum Hrvatskog vojnog učilišta potaknuo bi se u hrvatskih časnika razvoj sposobnost prepoznavanja i razumijevanja različitih stajališta, shvaćanja, iskustava, kultura, vrednota te vjerskih i drugih različitosti koje nas okružuju. Uspješan vojni nastavnik ponajprije mora biti uspješan vođa. Vođenje kao najniži oblik menadžmenta autonomna je funkcija koja može pridonijeti uspjehu odgojno- obrazovnog procesa. Svaki će nastavnik stjecanjem radnog i pedagoškog iskustva izgraditi svoj stil vođenja, koji ne mora nužno biti povezan s jednim od stilova navedenih u ovoj knjizi. Za nastavnika na Hrvatskom vojnom učilištu proces poučavanja složeniji je samim time jer on ponajprije mora biti vojnik, časnik, a tek onda nastavnik. Vojni nastavnik ne može odjednom steći sve potrebne ključne kompetencije, ali mora stalno raditi na proširenju i razvijanju onih koje je već stekao. Ključne kompetencije vojnih nastavnika ne mogu se promatrati kao zatvoreni orah u ljusci koji nema dodira s vanjskim svijetom, odnosno kao nešto nepromjenjivo. Na njihovu stalnu nadogradnju utječe svakodnevni život i rad unutar oružanih snaga. Zapravo, sve promjene temeljene na ljudskim potrebama utječu na rad nastavnika, a time i na definiranje potrebnih ključnih kompetencija vojnog nastavnika. |
