| الوصف: |
Nakon pojave SARS-CoV-2 u Kini, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ubrzo, 30. siječnja 2020. godine, proglašava globalno izvanredno stanje u kojemu svaki zdravstveni sustav, osim što se nalazi u izazovnim okolnostima po pitanju zbrinjavanja same zarazne bolesti koja se pojavila, jednako tako nalazi se u situaciji u kojoj je od osobite važnosti zbrinjavanje najosjetljivijih skupina u društvu i to su upravo pokazatelji funkcionalnosti i kvalitete samog zdravstvenog sustava. U ovom se kontekstu osobita pozornost pridaje održavanju visoke razine zdravstvene zaštite trudnica, rodilja i novorođenčadi, što je dodatno potaknuto saznanjima o negativnim ishodima iz prethodnih pandemija virusa SARS-CoV-1 i MERS-CoV, tijekom kojih se pokazalo da je moguća smrtnost i do 30% među inficiranim trudnim ženama. Trenutno nemamo dovoljno saznanja o ishodima ovih skupina u slučaju zaraze SARS-CoV-2 virusom, a zdravstveni sustavi pojedinih država, odgovaraju vrlo heterogenim mjerama, koje je potrebno dalje nadzirati, analizirati i evaluirati. Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju (HDGO) se zalaže za strogi nadzor te označavanje svake trudnoće u kojoj je prisutna zaraza COVID-19 bolešću – visokorizičnom. U trudnica su prošireni i stroži kriteriji testiranja, no redovni se pregledi ne odgađaju i odrađuju se uobičajenim putem, osim u slučaju zaraze COVID-19. U slučaju zaraze rodilje, novorođenče se odvaja od majke, no promiče se izdajanje. Ovo pitanje izaziva puno polemike, a mjere su vrlo različite, od toga da se u pojedinim državama, kao što je Španjolska, novorođenčad odvaja te se ne preporučuje niti izdajanje, a u drugim se državama, kao što su Francuska ili Nizozemska, novorođenčad ne odvaja, promiče se dojenje, uz pridržavanje nekih minimalnih epidemioloških mjera. SZO također preporučuje nerazdvajanje majke i novorođenčeta te ističe veću korist od dojenja i povezivanja majke i novorođenčeta, u odnosu na rizik od eventualne zaraze novorođenčeta COVID-19 i posljedičnih negativnih ishoda. Kako je u Hrvatskoj, uobičajena praksa usmjeravanja poroda u bolničke uvjete, preporuke se po tom pitanju nisu mijenjale u doba COVID-19. No, neki drugi zdravstveni sustavi, prepoznaju potencijalne koristi što većeg usmjeravanja poroda u izvanbolničke uvjete te naglašavaju taj aspekt zdravstvene zaštite rodilja kao i važnost primaljstva i običnih jednostavnih, manualnih vještina uz minimalnu pomoć jednostavnijih tehnoloških pomagala. Nakon prirodnih katastrofa u nekim državama su se upravo vještine primalja pokazale ključnima u održavanju kvalitetne zdravstvene zaštite trudnica, rodilja i novorođenčadi. Pomicanje zdravstvene zaštite iz bolničke na primarnu razinu, ne samo da štiti majke i djecu od potencijalne zaraze, nego im omogućava zdravstvenu zaštitu upravo u trenucima kada same bolnice postaju, ne samo izvor opasnosti za njih, nego i vrlo nepristupačne i nedostupne. Mjere je za sada izuzetno teško, a vjerojatno i nemoguće evaluirati. Osiguravanje teškim naporima postignute razine zdravstvene zaštite trudnica, rodilja i novorođenčadi je pitanje koje zahtijeva promišljanja, potencijalno i pomake od već ustaljenih struja u pojedinim sustavima, ali isto tako i aktivan nadzor i težnju za odlukama utemeljenim na dokazima. |
