| الوصف: |
Uvidom u dokumente Državnog arhiva u Beču i transkribiranjem nekadašnjih tajnih vojnih spisa moguće je pratiti odnos vojne vlasti prema Dubrovniku. Razdoblje vojne uprave svakako se tijekom 19. stoljeća može podijeliti u nekoliko glavnih razdoblja. Prvo od njih obuhvaća vrijeme uspostavljanja monarhijske vlasti u Dubrovniku, od 1815. do 1880. godine, kad Dubrovnik predstavlja južni bedem u pomorskoj obrani Habsburškog Carstva. Potom je uvođenjem novorazvijenog razornijeg naoružanja uslijedilo vrijeme postepenog razvojačenja Grada jer vlada ni financijski ni tehnički nije bila voljna intervenirati u dubrovačke utvrde već premješta središte pomorske obrane u Boku kotorsku do 1900. godine. To je i doba novog ekonomskog uzleta grada, pojavom eliksira gospodarskog razvoja - turizma. Knjigom se razmatraju pojedini arhitektonsko – urbanistički projekti provedeni tijekom tog razdoblja, analizama pojedinih intervencija detektiraju se akteri, impulsi i dinamika provedbe pojedinih zahvata. Ti su projekti definirali i različitosti obilježja urbanističkih preobrazbi za vrijeme stoljetne austrijske uprave u prvoj polovini 19. stoljeća u odnosu na akcije provedene na kraju dugog 19. stoljeća i u prvim desetljećima 20. stoljeća. Novopronađeni dokumenti o pojedinim intervencijama u gradsko tkivo otkrivaju i niz novih i neočekivanih detalja o projektima, ali i protagonistima te novim svjetlom rasvjetljavaju pojedina rješenja, ilustriraju mehanizme djelovanja neumorne monarhijske administracije i radnim okolnostima njenih službenika. Intervencije također otkrivaju i djelovanja brojnih građevnih inženjera aktivnih na dubrovačkom području, čija su imena i načini djelovanja, autorski udjeli u nekim značajnim modernizacijskim zahvatima grada ostali do sada uglavnom nepoznati. U poglavlju „Arhitektonsko-urbanističke preobrazbe Dubrovnika tijekom austrijske uprave“ temeljem arhivske građe rasvijetljene su povijesne okolnosti nastanka Porporele, inicijatoru gradnje, uzrocima donošenja odluke o gradnji, tijek radova, materijali korišteni u gradnji i povezane intervencije, te svim pratećim nedaćama i autorima te adaptacije što je zauvijek izmijenila vizuru Grada. Drugi istaknuti projekt tog razdoblja je izgradnja nove gradske prometnice, njen alterativni pravac, tijek gradnje te urbane intervencije nastale tijekom gradnje. Svijest domaćeg stanovništva o vrijednostima naslijeđenje baštine utjecala je na građevinske faze i očuvanje cjelovitog prstena zidina u vrijeme sveprisutnih modernizacijskih procesa uklanjanja zidina, te ih sačuvala za buduće vrijeme. |
