| الوصف: |
The goal of this thesis is to determine whether a component of working memory known as the phonological loop and its rehearsal mechanism are naturally employed by participants when performing a free recall task. Before it delves into the specifics of the research, it offers a brief overview of existing working memory research, the phonological loop model and its function. It takes a look at free recall and the effects that often occur in the results of free recall tasks, namely primacy and recency effects, the inverse modality effect, the word length effect, the word duration effect and the word frequency effect. It also examines lexical retrieval as a possible effect of intrusion errors and the kind of intrusion errors that might be expected in the results of a free recall task. The research involved twenty participants, half of whom did the task in English and half in Croatian. The participants were shown two lists of fourteen words each. The English lists contained words with the same number of letters, but each list had words with a different number of syllables. The words in the English lists were of varying degree of frequency. The Croatian lists contained words with the same number of syllables, but one list had words with a smaller number of letters. The words in the Croatian lists were roughly matched for frequency. Participants were divided into four groups (two groups for each language). The first group for each language was shown the words in English and Croatian respectively, one by one for two seconds on a projector screen with a two-second blank screen interval in between words. The second group for each language was first shown the list the previous group had seen as the second list. After they had been shown each list, they were asked to reconstruct it in any order they liked in as much time as they needed. In order to see if any of the participants would choose not to use rehearsal as a strategy at all and to see if being informed would affect overall performance, half of the participants in each group were told in advance what they would be required to do. After they had finished, a brief interview was conducted with each participant to see what methods they used to perform the task. The results showed that most participants used rehearsal in combination with a different strategy, indicating that rehearsal does occur naturally, but that it is not the sole strategy a participant would employ when performing a free recall task. Additionally, the results showed that the primacy effect was not less prominent than the recency effect, as is usual in free recall tasks. The word length and duration effects appeared as expected in the Croatian groups, but the frequency effect cancelled out these effects in the English groups. Cilj je ovog rada utvrditi koriste li ispitanici automatski dio radne memorije poznat kao fonološka petlja i njezin sustav artikulacijskog ponavljanja pri izvođenju zadatka slobodnog dosjećanja. Prije nego što prikaže pojedinosti ovog istraživanja, rad nudi kratak pregled postojećih istraživanja radne memorije, fonološke petlje i njezine funkcije. U radu se istražuje slobodno dosjećanje i učinci koji se često pojavljuju u rezultatima zadataka slobodnog dosjećanja, kao što su efekti primarnosti i recentnosti, obratni učinak modaliteta, učinak duljine riječi, učinak trajanja riječi i učinak učestalosti riječi. Također se ispituje leksičko dohvaćanje kao mogući učinak nametajućih pogrešaka i kakve se nametajuće pogreške mogu očekivati u rezultatima zadatka slobodnog prisjećanja. U istraživanju je sudjelovalo dvadeset sudionika, od kojih je polovica zadatak rješavala na engleskom, a polovica na hrvatskom jeziku. Sudionicima su prikazana dva popisa od po četrnaest riječi. Popisi na engleskom jeziku sadržavali su riječi s istim brojem slova, ali na svakom su se popisu nalazile riječi s različitim brojem slogova. Riječi na engleskim popisima različitih su stupnjeva učestalosti. Popisi na hrvatskom jeziku sadržavali su riječi s istim brojem slogova, ali jedan je popis imao riječi s manjim brojem slova. Riječi na hrvatskim popisima približno su usklađene po učestalosti. Sudionici su podijeljeni u dvije grupe za svaki od jezika te su im riječi prikazane jedna po jedna na projekcijskom platnu u trajanju od dvije sekunde, s praznim zaslonom od dvije sekunde između svake riječi. Drugoj grupi za svaki jezik prvi je prikazan popis koji je prethodnoj grupi bio prikazan kao drugi po redu. Nakon što im je prikazan svaki od popisa, zamoljeni su da ga rekonstruiraju bilo kojim redom bez vremenskog ograničenja. Kako bi se uvidjelo hoće li neki od sudionika odabrati ne koristiti artikulacijsko ponavljanje kao strategiju za izvršenje zadatka i kako bi se uvidjelo kako će informiranost o zadataku utjecati na sveukupan učinak, polovici sudionika u svakoj grupi unaprijed je rečeno što će morati učiniti. Po završetku testa proveden je kratak intervju sa svakim sudionikom kako bi se vidjelo koje su metode koristili za obavljanje zadatka. Rezultati su pokazali da većina sudionika koristi artikulacijsko ponavljanje u kombinaciji s nekom drugom strategijom, što ukazuje na to da do artikulacijskog ponavljanja dolazi automatski, ali da to nije jedina strategija koju bi ispitanik koristio prilikom izvođenja zadatka slobodnog dosjećanja. Usto, rezultati su pokazali da efekt primarnosti nije bio manje izražen od efekta recentnosti, kao što je uobičajeno u zadacima slobodnog dosjećanja. Učinci duljine i trajanja riječi očekivano su se pojavili u hrvatskim skupinama, ali je učinak frekvencije poništio te učinke u engleskim skupinama. |
