دورية أكاديمية

TANKA LINIJA IZMEĐU PRERAĐENOG I PONOVLJENOG PRIJEVODA U DRUGOJ JUGOSLAVIJI: SLUČAJ HRVATSKE INAČICE SRPSKOG PRIJEVODA RAVNODUŠNI LJUDI ALBERTA MORAVIJE

التفاصيل البيبلوغرافية
العنوان: TANKA LINIJA IZMEĐU PRERAĐENOG I PONOVLJENOG PRIJEVODA U DRUGOJ JUGOSLAVIJI: SLUČAJ HRVATSKE INAČICE SRPSKOG PRIJEVODA RAVNODUŠNI LJUDI ALBERTA MORAVIJE
المؤلفون: Sandra Milanko
المصدر: Fluminensia: Journal for Philological Research, Vol 32, Iss 2, Pp 47-62 (2020)
بيانات النشر: University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences, 2020.
سنة النشر: 2020
المجموعة: LCC:Philology. Linguistics
مصطلحات موضوعية: prerađeni prijevod, ponovljeni prijevod, teorija ponovnog prevođenja, urednik, Alberto Moravia, izdavačko poduzeće „Otokar Keršovani”, Philology. Linguistics, P1-1091
الوصف: Cilj je ovog rada uključiti hrvatsku prijevodnu književnost ne samo u recentnu traduktološku raspravu o prvim i ponovljenim prijevodima, već i u onu o prerađenim i ponovljenim prijevodima. Za predmet kontrastivne analize uzima se roman Gli indifferenti talijanskog književnika Alberta Moravije budući da je riječ o njegovu najprevođenijem djelu na hrvatskom jeziku, odnosno jedinom koji ima i ponovljeni i prerađeni prijevod (Ravnodušni iz 1982. i Ravnodušni ljudi iz 1964. godine). Polazeći od novijih teorijskih promišljanja finskih traduktologinja Outi Paloposki i Kaise Koskinen, koje su na primjerima iz finske prijevodne književnosti uputile na tanku liniju između prerađenog i ponovljenog prijevoda, u kontrastivnoj se analizi prvog poglavlja talijanskog izvornika, prvog srpskog prijevoda iz 1954. godine, njegove hrvatske, prerađene verzije riječkog izdavača Otokara Keršovanija iz 1964. godine i kasnijih reizdanja iz 1972. i 1979. godine istražuju preinake do kojih je došlo u procesu transliteracije prijevoda s ćirilice na latinicu i prijelaza sa srpske na hrvatsku varijantu. Spektar između prerađenog i ponovljenog prijevoda smješta se u političko--jezični kontekst druge Jugoslavije, pri čemu se utvrđuje da su, osim transliteracijskih i korektorskih, uvedene i neke uredničke, tipično prijevodne promjene. Time se potvrđuje fenomen konvergentnosti prerađenog i ponovljenog prijevoda u hrvatskoj prijevodnoj književnosti i rasvjetljava kontekstualni glas urednika u sklopu teorije ponovnog prijevoda.
نوع الوثيقة: article
وصف الملف: electronic resource
اللغة: Bulgarian
English
Croatian
Italian
Macedonian
تدمد: 0353-4642
1848-9680
Relation: https://hrcak.srce.hr/file/362503; https://doaj.org/toc/0353-4642; https://doaj.org/toc/1848-9680
DOI: 10.31820/f.32.2.1
URL الوصول: https://doaj.org/article/313b208c702d4c6eb12a2c562b1814df
رقم الأكسشن: edsdoj.313b208c702d4c6eb12a2c562b1814df
قاعدة البيانات: Directory of Open Access Journals
الوصف
تدمد:03534642
18489680
DOI:10.31820/f.32.2.1