مورد إلكتروني

Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine

التفاصيل البيبلوغرافية
العنوان: Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine
عناروين إضافية: LITTORAL BANOVINA IN THE POLITICS OF ADMINISTRATIVE DIVISION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
المصدر: Politička misao : časopis za politologiju; ISSN 0032-3241 (Print); ISSN 1846-8721 (Online); Volume 48; Issue 4
بيانات النشر: Faculty of Political Science 2011
تفاصيل مُضافة: Branko Dubravica
نوع الوثيقة: Electronic Resource
مستخلص: Danas, kada se ponovo nalazimo pred pitanjem kuda ide Bosna i Hercegovina, k novoj integraciji ili daljnjoj dezintegraciji, neće biti naodmet pokazati kako je i kada otpočeo proces njene upravno-teritorijalne podjele i povezivanja sa susjednim zemljama u 20. stoljeću, u ovom slučaju s Dalmacijom 1929. u Primorskoj banovini, a deset godina kasnije s Banovinom Hrvatskom. U radu ćemo se detaljno pozabaviti prikazom veličine teritorija i stanovništva prema konfesionalnoj pripadnosti na razini 8, odnosno 13 kotareva koje je činilo 38, odnosno 70 općina BiH. Podaci o stanovništvu iznose se temeljem zadnjeg popisa iz 1931. godine u Kraljevini Jugoslaviji te se pokušava odgovoriti na pitanje u kojem se omjeru našla katolička većina naspram islamske i pravoslavne manjine. Apsolutnu većinu od 63% katoličko je stanovništvo u bosansko-hercegovačkim kotarevima imalo u razdoblju Primorske banovine, dok je u Banovini Hrvatskoj činilo 53% stanovništva. Pored katolika u istim su banovinama živjeli stanovnici islamske i pravoslavne vjeroispovijesti, koji su bili manjina, dok su na razini pojedinih općina i kotareva bili većina. Katolici su u Primorskoj banovini u dalmatinskim kotarevima činili 84% stanovništva, a u kotarevima BiH 63%, pa je na razini cjelokupne banovine bilo 75% katolika. Stoga su s pravom mnogi doživljavali i objašnjavali Primorsku banovinu konfesionalno katoličkom, a nacionalno hrvatskom, premda će to ona u stvarnosti postati tek kad zajedno sa Savskom banovinom uđe u Banovinu Hrvatsku.
At present, when we are once again faced with the question: quo vadis Bosnia and Herzegovina, towards new integration or towards further disintegration? – it is undoubtedly useful to show how and when the process was initiated of its administrative-territorial division and its connecting with the neighbour states in the 20th century; in this case, with Dalmatia in 1929 within the Littoral Banovina, and with the Banovina of Croatia ten years later. This paper provides a detailed account of the size of territory and population with regard to various denominations on the level of 8, i.e. 13 districts which comprised 38, i.e. 70 municipalities of BiH. The population data based on the 1931 census, the last carried out in the Kingdom of Yugoslavia, are the starting point of an attempt to establish the ratio between the Catholic majority and the Islam and Orthodox minorities. In the period of the Littoral Banovina, the Catholic population in the Bosnian-Herzegovinian districts had the absolute majority of 63%, and in the Banovina of Croatia – 53%. Beside the Catholics, the same counties were inhabited by minorities of Islam and Orthodox denominations, which were in the majority in some municipalities and districts. In Dalmatian districts of the Littoral Banovina, 84% of the population were Catholics, while the percentage in BiH districts was 63%, which means that the percentage on the level of the Banovina as a whole was 75%. Consequently, many were right to perceive and proclaim that the Littoral Banovina was Catholic by denomination, and Croatian by ethnicity, although this became a fact only when it joined the Banovina of Croatia together with the Sava Banovina.
مصطلحات الفهرس: politika; upravna podjela BiH; banovine; kotarevi; općine; katolici – Hrvati; pravoslavci – Srbi; islam – Bošnjaci; granice; teritorijalni opseg, politics; administrative division of BiH; provinces (Banovina); districts; municipalities; Catholics – Croats; Orthodox – Serbs; Islam – Bosniaks; borders; territorial scope, text, info:eu-repo/semantics/article, info:eu-repo/semantics/publishedVersion
URL: https://hrcak.srce.hr/77808
https://hrcak.srce.hr/file/115554
الإتاحة: Open access content. Open access content
info:eu-repo/semantics/openAccess
„Politička misao“ is an Open Access journal. All content is made freely available. Users are allowed to read, download, share, copy and redistribute the material in any medium or format. “Politička misao” journal is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International licence. The author (or authors) is the copyright holder and retains publishing rights. Annual subscription for individuals in Croatia is 300 HRK for four issues. The price of single copy is 80 HRK. Subscription for institutions in Croatia is 600 HRK for four issues. Annual subscription in other countries is 50 Euro for individuals for all four issues, and 20 Euro for an individual issue. Subscription for institutions in other countries is 100 Euro for all four issues, and 40 Euro for an individual issue. Annual subscription rates should be remitted, by check only, to Faculty of Political Science, 10000 Zagreb, Lepušićeva 6, Croatia, (Phone No. + 385 1 4642 111), to the bank account IBAN: HR1423600001101217644 (for Politička misao)
ملاحظة: application/pdf
Croatian
أرقام أخرى: HRCAK oai:hrcak.srce.hr:77808
810003260
المصدر المساهم: HRCAK PORTAL ZNANSTVENIH CASOPISA REPUB
From OAIster®, provided by the OCLC Cooperative.
رقم الأكسشن: edsoai.ocn810003260
قاعدة البيانات: OAIster